Metrika

  • citati u SCIndeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:[8]
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:13
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:7

Sadržaj

članak: 1 od 1  
2015, vol. 52, br. 1, str. 18-23
Koloidna frakcija i kapacitet adsorpcije katjona u nekim zemljištima Vojvodine
aUniverzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Srbija
bNaučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, Srbija

e-adresajovica.vasin@nsseme.com
Projekat:
Stanje, tendencije i mogućnosti povećanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini (MPNTR - 31072)

Ključne reči: CEC; glina; humus; mehanički sastav; zemljište
Sažetak
Koloidni kompleks zemljišta sadrži humus i glinu kao najvažnije acidoide putem kojih ima sposobnost vezivanja jona suprotnog naelektrisanja (katjoni) silama dovoljno snažnim za zaštitu od ispiranja, a istovremeno dovoljno slabim za prijem putem korena biljke. Ova sposobnost je utoliko jače izražena ukoliko je stepen disperznosti veći, tj. ukoliko je prečnik čestica manji. U cilju kontrole plodnosti zemljišta Vojvodine i sprečavanja njihove eventualne degradacije u širem smislu, u toku 2011. prikupljeno je 435 uzoraka zemljišta iz površinskog horizonta. U ovom radu je prikazan deo istraživanja u izabranim reprezentativnim uzorcima, koja se odnose na rezultate istraživanja mehaničkog sastava, osnovnih hemijskih svojstava kao i kapaciteta adsorpcije katjona u najzastupljenijim tipovima zemljišta sa područja severne Bačke i Banata (černozem, fluvisol, semiglej, humoglej, solončak, solonjec), s obzirom da plodnost zemljišta kao i njegova ekološka funkcija u zaštiti životne sredine u velikoj meri zavise od ispitivanih osobina. Srednji sadržaj gline iznosio je 25,26% i kretao se u granicama od 5,76 do 49,44%, srednji sadržaj humusa 3,10% i kretao se u granicama od 1,02 do 4,30%, dok je srednja vrednost CEC -a iznosila 27,30 cmol/kg i kretala se u granicama od 12,03 do 46,06 cmol/kg. Većim kapacitetom adsorpcije katjona odlikuju se zemljišta koja sadrže više gline i humusa. Prema utvrđenim srednjim vrednostima CEC-a u cmol/kg, redosled ispitivanih tipova zemljišta je sledeći: solonjec (40,06), semiglej (31,98), humoglej (30,98), solončak (26,62), černozem (22,72) i fluvisol (22,40). Rezultati istraživanja u celini su pokazali da kapacitet adsorpcije katjona zavisi od sadržaja frakcije gline i sadržaja humusa. Veći koeficijent korelacije između CEC-a i gline nego između CEC-a i humusa ukazuje da sadržaj gline ima veći uticaj na kapacitet adsorpcije katjona od sadržaja humusa.
Reference
Bogdanovoć, D., Ubavić, M. (1995) Agrohemija. Novi Sad: Institut za ratarstvo i povrtarstvo
Bošnjak, Đ., ur. (1997) Metode istraživanja i određivanja fizičkih svojstava zemljišta. Novi Sad: Jugoslovensko društvo za proučavanje zemljišta
Dugalić, G.J., Gajić, B.A. (2012) Pedologija. Čačak: Agronomski fakultet
Gajić, A., Belić, M., Manojlović, M., Nešić, L. (2007) Relativni udeo mineralne i organske komponente u kapacitetu adsorpcije katjona arenosola. Acta biologica Iugoslavica - serija A: Zemljište i biljke, vol. 56, br. 1, str. 31-36
Hadžić, V., Molnar, I., Nešić, Lj., Kurjački, I. (1995) Uticaj meliorativnih mera na kapacitet adsorpcije solonjeca. Savremena poljoprivreda, 43(4): 5-9
Johnson, C.E. (2002) Cation exchange properties of acid forest soils of the northeastern USA. European Journal of Soil Science, 53(2): 271-282
Jugoslovensko društvo za proučavanje zemljišta (1966) Hemijske metode ispitivanja zemljišta, priručnik za ispitivanje zemljišta. Beograd
Manojlović, M. (2008) Đubrenje u održivoj poljoprivredi. Novi Sad: Poljoprivredni fakultet
Nešić, Lj., Belić, M., Ćirić, V., Sekulić, P., Vasin, J. (2013) Content of clay and humus in some soils of Vojvodina. Serbia, str. 70-75
Resulović, H., Čustović, H. (2002) Pedologija. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet, Univerzitet u Sarajevu
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.5937/ratpov52-7720
objavljen u SCIndeksu: 03.04.2015.
metod recenzije: dvostruko anoniman

Povezani članci

Nema povezanih članaka